Izložba Riznice baštine treća je iz serije virtualnih izložaba koje predstavljaju dijapozitive iz Donacije Tomislava Šole. Za razliku od prethodne dvije izložbe koje su vizualno i narativno orijentirane na gotovo mističnu posebnost određenih mjesta te prizore s gradskih ulica i trgova i detalje koji se na njima nalaze, u fokusu ove izložbe isključivo su muzeji i srodne baštinske ustanove. Nastanak ove izložbe prigodno se, ali sasvim nehotično, odvio u godini kada je ICOM donio novu definiciju muzeja.
Profesor Tomislav Šola je 1980-ih skovao termine „heritologija“ i „mnemozofija“ , naglašavajući važnost baštinskih ustanova u očuvanju kolektivne memorije čovječanstva. Mnoge takve ustanove je tijekom svojih putovanja obišao i snimio. Dijapozitive je koristio kao nastavno pomagalo na studiju muzeologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pomoću njih je nastojao studentima približiti muzeje i srodne ustanove, objasniti im njihovu ulogu, važnost u prenošenju znanja o baštini, njihovo društveno poslanje i načine na koje se mogu približiti posjetiteljima, zadržati njihovu pažnju, pobuditi i pobuditi zadovoljstvo.
Digitalizacija dijapozitiva koje je profesor Šola, jedan od bivših ravnatelja MDC-a, donirao našoj ustanovi, počela je 2020. godine. Virtualnim izložbama ove građe, profesorova se misija i izvan konteksta nastave nastavlja. Štoviše, kustoskim iščitavanjem materijala i istraživačkim radom za potrebe nastanka izložaba, misija se i nadograđuje, a njezini dosezi šire jer su digitalizirani dijapozitivi u virtualnom prostoru postali dostupni široj publici.
Ovom izložbom predstavljeno je 47 od ukupno više od 2000 dosad digitaliziranih dijapozitiva. Oni većinom prikazuju eksterijere muzeja i srodnih ustanova diljem Europe, uključujući Hrvatsku, ali zastupljeno je i nekoliko primjera iz Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Meksika i Izraela. Fizička manifestacija riznica baštine nije uvijek svedena na jedinstvenu građevinu, a ponekad i nije ograničena zidovima, stoga su ovdje predstavljeni i spomenički kompleksi, muzeji na otvorenom i zaštićena područja.
Svaki digitalizirani dijapozitiv upotpunjen je kratkim tekstom s osnovnim informacijama i ponekim zanimljivostima o prikazanoj ustanovi. Kako ne biste ostali samo stajati na pragu, ispod tekstova se nalaze i razne poveznice koje vode na virtualne šetnje, karte, videe i ostali relevantni sadržaj. Time vas potičemo da zavirite unutar njih i aktivnije ih istražite te tako postanete pokretači interaktivnog segmenta virtualne izložbe i integralni dio ukupnog procesa.
Kao i prilikom prethodne dvije izložbe, korišteni su različiti Google alati. Među njima su Google tražilica, Google prevoditelj, Google karte s opcijom Street View, a poneke poveznice vode i na Google Arts & Culture, platformu koja ovakvim ustanovama služi da u virtualnom prostoru izlože svoju građu ili postave izložbe. Kako bi fizički udaljeni posjetitelji dobili još bolji uvid, postavljene su i poveznice na videe koji prikazuju kako odabrane riznice baštine izgledaju i što izlažu, a većinom se nalaze na popularnoj platformi YouTube. Korištenjem prednosti suvremenih tehnologija u prezentaciji sadržaja pokušava se dati još nešto na znanje – danas je lakše nego ikada prije odaslati i čuti poruku o važnosti očuvanja kulturne baštine, ali i adekvatno usmjeriti djelovanje da se riječi provedu u djelo.